Biodiverzitet

Zbog divljine, surove klime i opasnosti koje su vrebale od divljači, posebno medvjeda, risa, vuka i drugih zvjeri, stočari su još nekada davno nazvali ovaj planinski masiv “Proklete planine”, a kasnije ih je narod radi lakoće izgovora nazvao “Prokletije”.

Područje od Hajle do Čakora, uz Mokru i Smiljevicu, čini sjeverni ogranak Prokletija, koje kao i cjelokupan planinski sistem Prokletija orografski pripada Dinaridima.

Interesantna je priča o nastanku ovih planina: Prokletije, kao i cijelo Dinarsko gorje, nastalo je nabiranjem uslijed sudara afričke tektonske ploče koja se podvukla pod evropsku ploču –  „sudar titana“! Taj tektonski sudar na krajnjem rubu Dinarida je proizveo devijaciju tla, formirajući pritom neuobičajeni cik-cak oblik kretanja prokletijskih lanaca.

Kao posljedica tog sudara kopnenih gorostasa, javljaju se različiti oblici reljefa: tektonski, vulkanski, glacijalni, fluvijalni, krški, denudacijski i drugi. Po Jovanu Cvijiću, pleistocenska glacijacija Prokletija bila je intenzivnija od današnje u Alpima. Otuda, osnovni pečat fizionomiji Prokletija daju fosilni oblici glacijalne erozije i akumulacije. Ni u jednom području Balkanskog poluostrva lednici nisu ostavili tako duboke i markantne tragove svog djelovanja, kao na Prokletijama.

Zahvaljujući tim burnim procesima u prošlosti, Prokletije u cjelini, uključujući i njihov sjeverni ogranak, po mišljenju brojnih biologa, predstavljaju jedan od najvećih centara biodiverziteta, posebno florističkog diverziteta, na Balkanskom poluostrvu, ali i u Evropi.

Ovaj „evropski biser prirode“, kako su nazvane Prokletije, odlikuje se u evropskim uslovima nenadmašnom raznovrsnošću flore, faune, vegetacije, biocenoza i ekosistema u cjelini.

Iako su neka od velikih imena nauke istraživala Prokletije: Jovan Cvijić, Josif Pančić, Ivo Horvat, Branislav Gušić, Milorad Janković i drugi, ipak je ostalo još mnogo toga da se prouči, otkrije i prikaže svijetu….

Neki čak kažu da su Prokletije jedan od posljednjih neistraženih kutaka planete Zemlje. A zašto to kažu? Do prije dvadesetak godina nijedan planinar, istraživač ili obični znatiželjnik nije obilazio ove krajeve. Bio je to prostor „mrtve straže“ i vojnih karaula za vrijeme SFRJ i vladavine Envera Hodže u Albaniji. Ukratko, Prokletije su bile „zabranjene planine“.

Taj period je trajao decenijama, i tek poslednjih desetak godina planinari, biolozi, istraživači, jednom rečju, zaljubljenici u prirodu, kreću u pohode na Prokletije otkrivajući njihove čari, ljepote, bogatstvo…

Ni vama ne preostaje ništa drugo, nego da krenete na ovaj put od Hajle do Čakora i zavirite u „divlju ljepotu“ koju nam je Priroda podarila, hraneći pogledom dušu gledajući livade pune runolista, alpskog zvezdana, ljubičice Nikoline… prolazeći kroz šume munike i molike, slušajući zov tetrijeba gluhana… plašeći se da ne naiđete na vuka ili mrkog medvjeda…