LINCURA – GENTIANA LUTEA

Ljekovita svojstva ove biljke poznata su još od vladavine ilirskog kralja Gentisa, u prvom vijeku prije Hrista. Zastupljena je u vegetaciji planinskih rudina. Njena lijepa žuta cvast je „izdaje“ na terenu, te je nije teško pronaći. Pri upotrebi ove biljke u liječenju treba biti veoma oprezan, jer se mogu javiti posljedice koje se odražavaju na čulo vida.

RUNOLIST – LEONTOPODIUM ALPINUM

Raste na umjerenim siparima i planinskim rudinama. Planinari je rado sakupljaju, a obzirom na usko rasprostranjenje, biljka je ugrožna, te je iz tog razloga strogo zaštićena.

PLANINSKI KOTRLJAN – ERYNGIUM ALPINUM

I najveći esteta bi pred ovom biljkom zanijemio. Ta raznolikost boja, oblika i preliva pri susretu sa ovom biljkom ostavljaju bez daha. Javlja se pojedinačno ili u grupama.

BRUKENTALIJA – BRUCKENTHALIA SPIKULITOLIA

Pripada karpatsko-balkanskom flornom elementu. Uspijeva na kisjelom zemljištu, sa dosta svjetlosti, mada podnosi i blagu sjenu.

ČUVARKUĆA KOŠANINOVA – SEMPERVIVUM KOSANINI

Vrsta je endem Prokletijskog sektora. Naseljava pukotine silikatnih stijena. Rijeđe se javlja na krečnjaku, kamenjaru i pašnjacima. Ljekovita, dekorativna i jestiva.

CRNO SMILJE – NIGRITELLA NIGRA

Na planinskim rudinama do 2000 mnm vrlo prijatno će vas iznenaditi susret sa ovom biljkom, čija je cvast tamne boje, čvrsto zbijena u obliku kugle, a miris joj podsjeća na čokoladu.

NJEZNA KOCKAVICA – FRITILLARIA GRACILIS

Botanički je opisana 1844. godine od strane njemačkog botaničara Wilhela Ebela. Njeno klasično nalazište je na Sutormanu. U periodu cvijetanja susret i druženje sa njom predstavljaju doživljaj za pamćenje.

ALPSKI ZVEZDAN – ASTER ALPINUS

Krupne glavičaste cvasti, obodom ljubičasto-plave, a u središtu zlatno-žute, su idealna kombinacija boja za ukrašavanje kamenjara i pukotina karbonatnih stijena, u pojasu planinskih rudina.

VELEMUN – GENTIANA COCHIANA

Krupna cvast na vrhu niske stabljike čini ovu biljku veoma atraktivnom. To je bio razlog da Botanička bašta flore Prokletija u Brezojevicama kod Plava, dobije ime po ovoj biljci. U proljeće, kad procvjeta ova biljka sa nebeskim plavetnilom cvijeta, odaje bajkovitu sliku.

BOŽIKOVINA – ILEX AQUIFOLIUM

Zimzeleni lišćar koji se javlja pojedinačno, ili u manjim grupama, u bukovim ili borovo-jelovim šumama. Plod je koštunica crvene boje, a to što je lišćar kojem preko zime ne opada lišće, čini ga interesantnim i ima primjenu u hortikulturi.

KOSTOLOM – NARTHECIJUM SCARICUM

Na kisjelim zemljištima, sa dosta vode u podlozi i vlage u vazduhu, uspijeva ova biljna vrsta koja, kao izuzetno rijetka, endemična i tercijerno reliktna vrsta Balkana, zaslužuje pažnju i strogu zaštitu.

PANČIĆEV ODOLJEN – VALERIANA PANCICII

Ime je dobila u čast velikog prirodnjaka Josifa Pančića, akademika i plodnog istraživača flore Srbije, Crne Gore i Bugarske. Ova biljna vrsta je endem i tercijarni relikt jugoistočnih Dinarida i predstavlja simbol Botaničke bašte planinske flore  Crne Gore u Kolašinu.

LJUBIČICA NIKOLINA – VIOLA ORPHANIDIS SUBSP. NIKOLAI

Ova endemična podvrsta opisana je 1873. godine od strane mađarskog botaničara Pantočeka i predstavlja rijetkost jugoistočnih Dinarida. Ime ove biljne podvrste dato je u čast Knjaza Nikole I Petrovića, koji je imao veliko razumijevanje za prirodnjačka istraživanja u Crnoj Gori i ista podsticao i podržavao.