Planina Bjelasica, sa Nacionalnim parkom Biogradska gora, jedinstvena je ekološka cjelina,  prirodno bogatstvo od izuzetnog značaja, jedan od centara biološke raznovrsnosti na Balkanskom poluostrvu, pa i šire.

Najveći šumski prostor je u dolini Biogradske rijeke, u nacionalnom parku. Na stranama i u dolinama okrenutim sjeveru, poslije bukve i četinara pružaju se tamne “krpe” poleglog bora, bora krivulja. On je prirodna rijetkost i pravi ukras Bjelasice. Posebno na mjestima gdje je isprepleten sa zelenim borovnjacima. Planinska nakrivljena bukva i bor krivulj, tj. njihova tamna boja, zaslužni su i za imena vrhova koje pokrivaju (Crna glava, Crni vrh). Bor krivulj je zaštićen, pa je njegova sječa i spaljivanje zabranjeno.

Brojne endemske i rijetke vrste imaju nacionalni status zaštite: grčki javor (balkanski endem), molika – endem Dinarida (u blizini Ursulovačkog jezera); tisa – (Međedak – Zejnilove rupe, Jezerine – Vranjak); grčki luk – balkanski endem (kod Šiškog jezera); lincura, pjegava lincura – (na silikatima Troglave, Zekove glave, Lalevića dolova, Bjelila); crvena pucalina – balkanski endem (pukotine krečnjačkih stijena subalpiskog pojasa); jablan – (Otaševo lice i na drugim manjim lokalitetima); jeremičak – balkanski endem (u prašumskom rezervatu, Strmenici, Strugi, Kriještelskim rupama); alpski kotrljan; balkanska debeljača (rijetka insektivorna i ugrožena vrsta, naseljava vlažna mjesta uz izvore i potoke); šarski kostolom – balkanski endem i glacijalni relikt (silikatna staništa na tresetištima uz izvore i potoke); ljiljanolista zvončica – (kao podvrsta montenegrina navodi se za Bjelasicu: oko izvora i potoka, kao i na rubovima mezofilnih šuma); Lakušićev karanfil – (Lalovića dolovi); crnogorska petoprsta – balkanski endem; durmitorska divizma – crnogorski endem (Zekova glava); Pančićev odoljen – crnogorski endem (pukotine stijena); Viola orphanidis ssp. nicolai, Nikolina ljubičica – endem Dinarida (Jelovica)… U bogatoj flori nalazi se veliki broj ljekovitih, medonosnih, aromatičnih, jestivih i drugih ekonomski značajnih vrsta.

Do sada je na Bjelasici zabilježeno 47 vrsta sisara. Među njima su: jež, više vrsta krtica i rovčica, 13 vrsta slijepih miševa, od kojih su dvije jedino ovdje zabilježene. Slijede vjeverice, obični puh i šumski puh, zec, divlja svinja, jelen i srna. Od mesojeda vuk, lisica, mrki medvjed, kuna zlatica, kuna bjelica, hermelin – velika lasica, lasica, tvor, vidra, jazavac i divlja mačka.

Brojne su i vrste vodozemaca i gmizavaca, mnoge zaštićene. Faunu insekata čini čak 350 vrsta, mnoge endemične. Uočeno je 80 vrsta leptira, kao i autohtone vrste riba.

Bjelasica ima značajna i očuvana staništa šumskih i planinskih ptica. Među više od 200 vrsta ptica su suri orao, crna čiopa, gavran, žutokljuna galica, planinski popić, obični ćuk, obična ševa, ušata ševa, tetrijeb, veliki šareni djetlić, lješnjikara, drozd ogrličar. Tu su i predstavnici listopadnih šuma: jastreb kokošar, šumska sova, drozd pjevač, velika sjenica i mnoge druge.