Granice Bjelasice, Bijele planine, iscrtale su, sa dvije strane, dvije moćne rijeke: Tara i Lim. Na svakoj karti lako je uočiti gotovo pravilnu kružnu osnovu planine u srcu Crne Gore.

Svi njeni potoci i rječice hitaju ka Tari i Limu, pa tako snijeg sa Bijele planine Drinom, Savom i Dunavom putuje sve do – Crnog mora.

Kada, na karti ili na licu mjesta, posmatrate zaobljene vrhove, doline i usjeke, lednička jezera, lako možete zamisliti kako polako, milimetar po milimetar, klize lednici, džinovska dleta, rezbare grebene, ispisuju testament, neumitno se topeći.

Ali nije lako zamisliti da je u srcu ljepotice Bjelasice bio vulkan. A jeste. U Crnoj Gori, Bjelasica je jedina planina vulkanskog porijekla. Sva masa njenih raznovrsnih stijena počiva na zasvođenom eruptivnom jezgru.

Prostirući se na približno jednakoj širini i dužini od oko 30 kilometara, ona zahvata 620 kvadratnih kilometara površine. Sa koje god strane da se krene, lako je dostupna i prohodna. Bjelasica je najprohodnija crnogorska planina.

Reljefnu cjelinu čine tri planinska niza, uokvirena i ispresijecana rječnim dolinama. Najviši među vrhovima iznad 2000 metara je Crna glava (2139 m). Blagost Bjelasice, osim travnatih padina i ušuškanih dolinica, isijavaju i njeni izvori, rječice i jezera.

Ime planine je slovenskog porijekla, od riječi bijelo, bjelasati, blještati na suncu, jer je veći dio godine pod snijegom.

Vatre koje gore u kolibama na katunima i dimovi koji se iz njih izvijaju pričaju o, vojskama, rudarima i trgovcima, pastirskim ljubavima, vilama i vukovima… Duga je geološka prošlost Bjelasice, ali i komad vremena u kom živi s ljudima nije mali.

Koliko god im blaga i ljepote daruje i sa površine i iz svojih dubina – neizmjerno mnogo joj zauvijek ostaje.

Površina masiva Bjelasice – 630 km2
Opštine – Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Andrijevica
Rijeke – sa istoka i zapada rijeke Lim i Tara, a sa sjevera Ljuboviđa i Lepenica
Lednička jezera – Biogradsko, Šiško, Ursulovačko, Pešića, i Ševarine
Najveći vrh – Crna glava, 2139 metara